Atto fridays - predavanje prof. dr. Dejana Miloševića

Akademik prof. dr. Dejan Milošević i voditelj grupe SAMOPHYS  prošlog petka je održao online predavanje u sklopu Atto Fridays webinara na temu "Strong-field inducied processes in complex laser fields". Cijelo predavanje možete pogledati na priloženom YT videu.

Novi naučni uspjeh članova grupe SAMOPHYS

17. marta 2021. godine rad “High-order phase-dependent asymmetry in the above-threshold ionization plateau“ („Fazno-zavisna asimetrija višeg reda u platou jonizacije iznad praga“), čiji su koautori doc. dr. Benjamin Fetić i akademik prof. dr. Dejan Milošević sa Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, objavljen je u američkom časopisu Physical Review Letters, najboljem časopisu iz fizike u kojem se objavljuju kratki radovi (Letters; impact factor 8,385 za 2019. godinu). Objavljeni rad je rezultat saradnje naših naučnika sa dvije eksperimentalne naučnoistraživačke grupe, jednom iz Jene, Njemačka (11 koautora sa Instituta za optiku i kvantnu elektroniku i Helmholtzovog instituta) i drugom iz Segedina, Mađarska (7 koautora sa instituta ELI-ALPS, gdje je izvršen eksperiment). Teorijski proračuni i simulacija eksperimenta su realizovani na kompjuterskoj opremi (klaster tipa Beowulf sa 88 CPU jezgri i preko 200 GB RAM-a i server Dell PowerEdge R940 sa 80 CPU jezgri i 256 GB RAM-a na kojem su rađeni TDSE proračuni) Katedre za atomsku, molekularnu i optičku fiziku  Odsjeka za fiziku u Sarajevu. Pored simulacije eksperimenta, doprinos naučnika iz Sarajeva je i fizikalno objašnjenje novootkrivenog procesa, kao i obimni dopunski materijal u kojem je detaljno predstavljena teorija korištena za simulaciju i objašnjenje rezultata eksperimenta.

Opširnije: Novi naučni uspjeh članova grupe SAMOPHYS

Rešad Kahvedžić dobitnik doktorske pozicije u Max Planck School of Photonics

Rešad Kahvedžić, student II ciklusa studija Odsjeka za fiziku, smjer Teorijska fizika, uz preporuke prof. Dejana Miloševića i prof. Elvedina Hasovića, aplicirao je na doktorsku poziciju u Max Planck School of Photonics https://www.maxplanckschools.de/en/photonics Nakon procesa selekcije kandidata kolega Kahvedžić je pozvan na razgovor (koji je trebao biti u Minhenu). Zbog korona virusa razgovor je otkazan i intervju je obavljen putem Zooma. Na intervjuu je kolega Kahvedžić ukratko predstavio svoj diplomski rad nakon čega je uslijedila diskusija sa ljudima koji su prisustvovali. Nekoliko dana nakon intervjua kolega Kahvedžić je dobio email u kojem su mu javili da je selekcioni komitet odlučio da će biti primljen i da bi ga u narednom periodu neko od ljudi koji su uključeni u ovu školu (MPSP Fellows) i kome je on kao kandidat interesantan trebao kontaktirati i ponuditi poziciju. Nakon toga mu se javila prof. Stefanie Gräfe i ponudila poziciju u svojoj grupi na Friedrich Schiller Univerzitetu u Jeni na šta je kolega Kahvedžić pristao.

Čestitamo kolegi Kahvedžiću i želimo mu puno uspjeha u daljem naučnom radu.

Nabavljen server za numeričke proračune

Na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu u toku je realizacija naučno-istraživačkog projekta "Novi metodi generacije mekih X zraka i rasijanih elektrona pomoću kompleksnih laserskih polja" finansiranog od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajeva.  U sklopu ovog projekta kupljen je i server  Dell PowerEdge 940 u vrijednosti od 67 000 KM. Server se sastoji od četiri procesora tipa Intel Xeon Gold 6230, svaki po 20 procesorskih jezgri i ukupno  256 GB raspoloživog RAM-a. Server će se u narednim godinama koristiti za složene numeričke proračune koji nisu mogli biti vršeni pomoću postojećeg klastera.

MON KS odobrio novi naučno-istraživački projekt

Naziv projekta: Novi metodi generacije mekih X zraka i rasijanih elektrona pomoću kompleksnih laserskih polja

Voditelj projekta: akademik prof. dr. Dejan Milošević

Vrijednost projekta: 75.700,00 KM.

Opis projekta

Nakon što su otkriveni (Röntgen, 1895), X zraci su omogućili revoluciju u našem razumijevanju materije. Talasna dužina X zraka je mala tako da su oni pogodni za analizu strukture materije na atomskoj skali. Veliki naučni značaj X zraka se može najbolje razumjeti ako se uzme u obzir podatak da je čak 25 Nobelovih nagrada u fizici, hemiji i medicini dodijeljeno za istraživanja vezana za X zrake. Kao izvori X zraka se u današnje vrijeme najčešće koriste sinhrotroni, na akceleratorima čestica bazirani izvori X zraka i laseri sa slobodnim elektronima koji rade u režimu X zraka (XFEL). U razvijenim zemljama svijeta postoji desetine ovakvih velikih postrojenja. Paralelno sa razvojem izvora X zraka baziranih na akceleratorima, u fizici jakih laserskih polja otkriven je metod generacije X zraka pomoću malih uređaja koji se mogu smjestiti na laboratorijski stol. Radi se o tzv. procesu generacije viših harmonika (engleski: high-order harmonic generation – HHG). Kada se atomski gas izloži jakom laserskom polju dolazi do jonizacije atoma i oslobođeni elektroni se, ubrzani laserskim poljem, udaljavaju od matičnog jona. Pošto je lasersko polje oscilatorno ono može da vrati te elektrone nazad do matičnog jona. Rekombinacijom elektrona i matičnog jona energija akumulirana tokom kretanja u laserskom polju se oslobađa u vidu ultrakratkog impulsa emitovanih viših harmonika laserskog polja. Red tih harmonika može biti više stotina, tako da je emitovano zračenje u ekstremno ultraljubičastom području (XUV). Posebno je značajno što je to zračenje koherentno i ultrakratko, tako da ima bolje prostorno-vremenske karakteristike nego ono dobijeno u pomenutim velikim akceleratorima. Ovo je posebno važno za novu oblast nauke – atonauku (attoscience) koja proučava atomske procese na njihovoj prirodnoj vremenskoj skali (1 atosekunda je jednaka 10-18 sekundi). Dakle, jako je značajno naći metode povećanja energije fotona emitovanih u HHG procesu, tako da oni obuhvate područje mekih X zraka.

Bitno je naglasiti da se za HHG koristi linearno polarizovano lasersko polje tako da su emitovani viši harmonici također linearno polarizovani. Međutim, cirkularno polarizovana svjetlost je značajna zato što omogućava da se razlikuju različite kiralne forme. Gotovo sve biomolekule, kao i mnoge supstance koje interaguju sa njima, ispoljavaju cirkularni dihroizam, tj. kiralni materijali apsorbuju lijevo i desno polarizovanu svjetlost u različitim iznosima. Posebno su važni cirkularno polarizovani X zraci sa energijama fotona 100-1000 elektronvolti (eV). Npr. poznat je tzv. „vodeni prozor“ („water window“) 290-530 eV koji omogućava in-vivo analizu organskih materijala. Treba spomenuti i tzv. L-granice (L-edges) mangana (640 eV) i bakra (930 eV), što je bitno u nauci o materijalima, npr. visokotemperaturnim superprovodnicima itd. Trenutno se takvi X zraci mogu dobiti samo u velikim postrojenjima tipa sinhrotrona.

Opširnije: MON KS odobrio novi naučno-istraživački projekt

Akademiku prof. dr. Dejanu Miloševiću dodijeljena nagrada Georg Forster Research Award

Akademiku dr. Dejanu Miloševiću, redovnom profesoru na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 27. juna 2019. godine u palati Charlottenburg u Berlinu dodijeljena je nagrada „Georg Forster Research Award“ na godišnjem skupu Fondacije Alexander von Humboldt. 

Nagradu su mu zajedno uručili predsjednik Fondacije Alexander von Humboldt prof. dr. Hans-Christian Pape i državna sekretarica u Federalnom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj dr. Maria Flachsbarth. 

Na skupu je kancelarka Savezne Republike Njemačke dr. Angela Merkel održala uvodni govor, a prijem tim povodom je u parku palate Bellevue priredio predsjednik Njemačke dr. Frank-Walter Steinmeier.

Nagrada „Georg Forster Research Award“ dodjeljuje se na čast istraživačima zemalja u razvoju i tranziciji koji su stekli međunarodno priznanje za svoj istraživački rad u okviru kojeg se bave rješavanjem problema vezanih za razvoj. 

Akademik Dejan Milošević je tokom cijele svoje karijere posvećivao pažnju popularizaciji nauke i radu sa mladima. Aktivan je član Društva fizičara u Bosni i Hercegovini (bio je potpredsjednik društva, koautor je udžbenika iz fizike za srednje škole itd.). Bio je član naučnih i organizacionih odbora više međunarodnih naučnih konferencija. Recenzent je za više od 30 međunarodnih časopisa, uključujući najznačajnije naučne časopise kao što su Physical Review Letters, Review of Modern Physics, Science Advances, Nature Photonics, Nature Communications itd., kao i za međunarodne naučne agencije kao što su U.S. Department of Energy, Deutsche Forschungsgemeinschaft (DFG), Special Research Program (SFB), Austrija, Aarhus Institute for Advances Study (AIAS) itd.
Akademik Milošević je dobitnik stipendije Alexander von Humboldt 1999/2000. godine. Voditelj je i učesnik većeg broja naučnoistraživačkih projekata. 
Posebno treba istaći da je skoro cijeli svoj radni vijek od 1982. godine proveo u naučnoistraživačkim institucijama u BiH. Na Univerzitetu u Sarajevu akademik Milošević je obavljao više funkcija. Bio je prodekan za međunarodnu saradnju i osiguranje kvaliteta na Prirodno-matematičkom fakultetu. Trenutno je predsjedavajući Savjeta za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu i član Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu.
Od 2014. godine je član Evropske akademije nauka i umjetnosti. Doživotni je član Američkog fizikalnog društva i član Američkog optičkog društva. Dobitnik je više priznanja za svoj rad. Posebno se izdvaja pojedinačna „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ 2011. godine za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja.

(www.unsa.ba)